Fašizacija, politizacija i “nepotizacija” Univerziteta Crne Gore u par slika

 

“Osvježivanje” (fašizacija i politizacija) Univerziteta Crne Gore se nastavlja, i ne vidi joj se kraj. Članovi prosrpskih partija, vjernici crkve Srbije i učesnici litija se uveliko zapošljavaju kako na mjestima predavača tako i u administraciji. Najnoviji primjer jeste zapošljavanje Dejana Karadaglića 

https://www.ucg.ac.me/radnik/901196-dejan-karadaglic%20

na elektrotehničkom fakultetu kao saradnika u nastavi, oličenog rusofila i učesnika srpskih litija koja je kasnije dovela do krađe crnogorskog kulturno-istorijskog nasljeđa.

Još kao predavač na univerzitetu njemu neprijateljskog zapada (Univerzitet u Glazgovu) istakao se po praćenju (špijuniranju) uglednih Crnogoraca. Jedan od tih je i politikolog Ljubomir Filipović koji je ovu informaciju objavio na svom profilu, kao i mediji u Crnoj Gori.

https://m.cdm.me/politika/otkriven-identitet-osoba-koje-su-fotografisale-filipovica-u-zagrebu/


“Razvoju” ovakvog Univerziteta daju punu podršku i bivši istaknuti članovi suverenističkih i građanskih partija, akademici, senatori, dekani, rektori, prorektori i ambasadori.

Na primjer, bivši rektor i ambasador u Velikoj Britaniji Ljubiša Stanković, profesor na Elektrotehničkom fakultetu, član Crnogorske akademije, je pomogao Rajki Glušici da se na nezakonit način domogne akademskog zvanja, kao i velikog stana u zgradi Vektra u kojem je on prethodno živio. Nastavak podrške Rajki Glušici se ogleda u naporima da ona zauzme mjesto predsjednice Upravnog Odbora Univerziteta ispred političke partije URA, koja je u rekordnom vremenu, uz podršku rektora Božovića, promjenila strukturu Univerziteta od građanski orijentisanog do prosrpskog.

I njegov brat, Srđan Stanković, profesor na istom elektrotehničkom fakultetu, bivši dekan, prorektor i ambasador u Argentini, je sa mjesta ambasadora pružao punu podršku Glušici i Božoviću. Šta su zauzvrat braća Stanković dobila (za sada) kao podržavaoci velikosrpskog rukovodstva? 
Srđan Stanković je ove godine zaposlio sina: https://www.ucg.ac.me/radnik/901190-dorde-stankovicda njemu bude saradnik u nastavi na elektotehničkom fakultetu i dodatno zaposlio ćerku: https://www.ucg.ac.me/radnik/901086

u novoosnovanom institutu za napredne studije u rektoratu koji je u direktnoj nadležnosti rektora Božovića. Na drugu stranu, Ljubiša Stanković je zaposlio “samo” ćerku da njemu bude saradnica u nastavi na elektotehničkom fakultetu. 

https://www.ucg.ac.me/radnik/900955-isidora-stankovic

Zašto se niko od ovih pobrojanih akademika i profesora, članova građanskih i suverenističkih partija, bivših ambasadora, rektora i prorektora, ne oglašava na svakodnevnu fašizaciju i posrtanje crnogorskog društva? Zbog “NEPOTIZACIJE”!

VOMINFO.COM

Primjedbe

  1. Anonimno05 studenoga

    Svaka “ čast” bivšem SDP članu i suverenisti Ljubiši Stankoviću!Sramota!!!!

    OdgovoriIzbriši
  2. Anonimno05 studenoga

    Zasto da ne, jedini Crnogorac koji je doktorirao tehniku na Oksfordu da ne bude na UCG. To je za pohvalu i cast.

    OdgovoriIzbriši
  3. Anonimno04 veljače

    Pulicer A veliki Sdpovac i nekadasnji rekotor Miranovic zdusno U Jadnom servisu , podrzava (sudski dokazano ) nezakonitog Raonikija ...Kakve su to skolovane i "moralne" velicine...pi...pi..

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Svako mišljenje je uvaženo. Budimo dostojni predstavnici svoga naroda, kulturni i umjereni. Dobrodošli na VOICE OF MONTENEGRO

Popularni postovi s ovog bloga

Obnovljen Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve

Slika
Crnogorska Pravoslavna Crkva obnovila je rad Svetog Sinoda. Ovom velikom i bitnom događaju predhodila su Liturgijska sabranja na kojima je uz Mitropolita Borisa i Episkopa kostantijskog Kirila iz Bugarske sasluživalo Svještenstvo Crnogorske Pravoslavne Crkve. Posebnu duhovnu radost donijele su Hirotonije Episkopa za Italiju Kirijakosa i Vikarnog Episkopa Dukljanskog Ivana, u neđelju 12. novembra i u poneđeljak 13. novembra na Svetim Arhijerejskim Liturgijama.  Episkop Kirijakos u Italiji ima tri Svještenika i dva monaha, kao i dva manastira kojima upravlja, njegov arhipastirski rad odnosi se na misionarske Pravoslavne parohije u Italiji. Vikarni Episkop Ivan duhovno će brinuti o mnogobrojnim Ukrajincima koji su utočište od rata našli u Crnoj Gori. Nakon Svete Arhijerejske liturgije u poneđeljak 13. novembra održana je sjednica Svetog Sinoda, u crkvi Sv Ivana Crnojevića na Cetinju, kojom je obnovljen rad ovog Crkvenog tijela.  Sveti Sinod sačinjavaju: Arhiepiskop cetinjski i Mi...
Pročitajte više

GOLGOTA OBNOVLJENE CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Slika
Autor: Božidar-Bobo Zeković, nečujni i nevidljivi, ali sveprisutni pomagač i vjerni sljedbenik Crnogorske pravoslavne crkve od njenog obnavljanja Namjeravao je da ubije srpski okupator, ne tako davne 1918, Crnu Goru, a uskoro potom i Crnogorsku pravoslavanu crkvu.  Nije računao na SRCE I DUŠU CRNOGORACA I CNOGORKI.  I 1993 godine, na Lučin dan, vaskrnuše CRNOGORKE I CRNOGORCI SVOJU SVETU CRNOGORSKU PRAVOSLAVNU CRKVU!  Kakav je to bio divan dan. Cetinje okupano u suncu. Sve je blještalo od sjaja, ljepote, uzvišenosti, zanosa, ponosa, dobrote. Bog je odredio Svetog Antonija Abramovića, a on dođe, da raspetu Crnogorsku pravoslavnu crkvu oživi. Bože, kako je to bio divan prizor, Desetine hiljada Crnogorki i Crnogoraca, sa vladikom Anonijem, vaskrsavaju Crnogorsku pravoslavnu crkvu. I to kada je srpski okupator po drugi put namjeravao da ubije Crnu Goru, da pobije Crnogorke i Crnogorke, koje Božjom voljom nijesu uspjeli pobiti, nego su se pojavili, tada, u još većem broju, da ...
Pročitajte više

Iskustvo ili iskušenje

Slika
Otkako znam za sebe, znam za Badnjak crnogorski. Koliko za sebe znam, Crnogorci su branili svoj Badnjak od fukare tuđinske. Od Arkana i ostalih paravojski preko svih bivših i sadašnjih vlasti, naravno, ispostavlja se, svak u svoj vakat, interes i nakanu, crnogorskih krvnika. I iako na crnogorskoj strani još tada, prije tzv obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, nije bilo svještenih lica, bili su Crnogorci, Bajice, Martinovići, Borilovići, što su saćerali bande dušmanske u defanzivu. Badnjak niko taka' nije moga'. Poznavajući decenijama, faktički od rođenja, te čuvare Svetog Grala našega malog ali krcatog duhovnoga univerzuma, u srce mi se ugnijezdila bezbrižnost, te ubijeđenost da su sve fame o nekim mogućim neprijatnostima na Badnji dan, na trg cetinjski, potpuno nerealne... Zapravo, upravo ovog ljeta Gospodnjega, na dan pred Badnji, prozborih par riječi s Bajicama. Činilo mi se, a sad sam sigurna, srcima i pogledima smo pričali. Ne žele da se bilo ko obra...
Pročitajte više