VOMINFO.COM

  Slovenija je prva po visini prosječne neto plate među bivšim republikama SFR Jugoslavije, prema podacima iz januara ove godine, a na poslednjem mjestu je Sjeverna Makedonija. Hrvatska je druga, Crna Gora je na trećem a Srbija na četvrtom mjestu. Slovenija prednjači sa neto prosječnom platom u visini 1.477,34 uvra, dok je prosječna bruto plata iznosila 2.317,82 eura. Ovi podaci predstavljaju pad u odnosu na decembar prošle godine, ali u poređenju sa januarom 2023. godine zarade su porasle. Najveće plate zabilježene su u sektoru snabdijevanja električnom energijom i gasom, a najniže u ugostiteljstvu,  piše Biznis.rs . Sve u svemu, kao članica Evropske unije Slovenija pokazuje stabilan ekonomski razvoj, što utiče na plate u različitim sektorima. IT sektor nastavlja da raste, a prosječna neto plata u ovoj industriji je između 1.800 i 2.200 eura. Plate u zdravstvu kreću se između 1.200 i 1.500 eura neto, a u prosvjeti od 1.000 do 1.300 eura. Prosječna plata u turizmu i ugostiteljstvu je 9

  Papa Franjo pozvao je danas na prekid vatre u Gazi i pristup humanitarnoj pomoći u tom području, i istakao da se mir nikad ne gradi oružjem, već ''pružanjem ruku i otvaranjem srca'', a u uskršnjoj poruci osvrnuo se i na Zapadni Balkan rekavši da etničke, kulturne i vjerske razlike ne smiju biti uzrok podjele. “Dok pozivam na poštovanje principa međunarodnog prava, nadam se opštoj razmjeni svih zatvorenika između Rusije i Ukrajine: svi za sve. Štaviše, još jednom apelujem da se omogući zagarantovan pristup humanitarnoj pomoći u Gazi, oslobađanje talaca kidnapovanih 7. oktobra, kao i hitan prekid vatre u Gazi'', rekao je papa u uskršnjoj poruci i blagoslovu 'Urbi et Orbi'', prenosi agencija ANSA. On je istakao da aktuelni sukobi u svijetu imaju ozbiljne poslejdice na, kako je rekao, iscrpljeno civilno stanovništvo, a prije svega na djecu. Papa se obratio i zemljama Zapadnog Balkana. "Posebno mi je u mislima Zapadni Balkan, gdje se čine značajni

  piše: Đorđe Šćepović Budući da živimo vrijeme falsifikata, kulturnih, istorijskih, i svakojakih drugih, i naslov ovog teksta mogao bih nazvati samo svojim, iako je to naslov filma Dragoja Kresoje. U Karamazovima jedan od likova kaže: „Ako nema Boga, sve je dozvoljeno”. Kad bismo roman Dostojevskog upodobili vremenu i prostoru u kojima obitavamo, morali bismo karikirati jednog od najvećih pisaca u istoriji književnosti, i ustvrditi: „Ako ima Boga, sve je dozvoljeno”. Naravno, bog bi u ovom slučaju bio pervertirana i izopačena interpretacija koju nam popovi Crkve Srbije nude kao jedinu moguću. Taj bog ima čak i ime, i zove se Rastko Nemanjić. Vrhovno božanstvo u hramovima ove parareligijske organizacije. Dakle, u zemlji u kojoj ima „njihovog boga“ sve je dozvoljeno. Što je više „boga“ to je manje razuma. Sumnjam da su oni koji su birali aktuelnu vlast čitali Dostojevskog, jer vjerujem da sa sve religijom na usnama nijesu čitali ni Sveto pismo. No, to ih ipak ne opravdava kad govorimo o

  Pred velikim brojem crnogorskih uglednih iseljenika Performans „Dobro veče Crna Goro“, u izvođenju prvaka Crnogorskog narodnog pozorišta, glumca Slobodana Marunovića, održan je sinoć u Njujorku. Organizator događaja je Crnogorsko društvo 13. jul iz Njujorka. Na početku večeri, pred velikim brojem crnogorskih uglednih iseljenika, obratili su se v.d. generalnog konzula Crne Gore Amer Cikotić i potpredsjednik Crnogorskog društva “13. jul” Božidar Batko Šaranović. Foto: Cezam Production U dvočasnom programu Marunović se predstavio sa monolozima iz predstava „Potonja ura Njegoševa“, „Az Makarije“, „Balkanska carica“, a čuli su se stvaralaštvo i stihovi Petra II Petrovića Njegoša, kralja Nikole, Slobodana Tomovića, Vita Nikolića, Avda Međedovića, Lesa Ivanovića, Jevrema Brkovića, Dušana Kostića, Ratka Vujoševića, Rista Ratkovića, Bobana Velimirovića i brojnih pjesnika iz Crne Gore. Publika je sa pažnjom i izraženim emocijama tokom izvođenja programa pozdravljala Marunovićevo briljantno izv

Piše: Nemanja Tubonjić Nakon što je Visoki predstavnik najavio izmjene Izbornog zakona u BiH, u kojima imamo određene tehničke izmjene koje se tiču transparentnosti izbornog procesa, uvođenje izbornih tehnologija poput elektronskog brojanja glasova i registracija pa sve do videonadzora, a glasački listići imaće mogućnost da budu skenirani i provjereni da li su autentični. Isto tako izmjene zakona zabranjuju kandidovanje na izborima ljudima koji su osuđeni za ratne zločine. Odmah je stigla reakcija vlasti u RS. Održana je 12. posebna sjednica Narodne skupštine RS-a, na kojoj je usvojen Nacrt izbornog zakona koji bi trebao kontrirati odlukama Visokog predstavnika. Iako su odluke Visokog predstavnika sasvim racionalne, one pokazuju zapravo dvije stvari – nesposobnost domaćih političkih birokratija da vide dalje od svog profiterskog nosa i pljačkaške logike i koliko su iste ove političke birokratije kroz svoje sitne sukobe i pljačkaške radnje u 30 godina od jedne samostalne socijalističke

"Pravo i etika: Sula Radov, naš svevremenik", bila je tema druge po redu studentske tribine Fakulteta pravnih nauka UDG "Iuristudentia", održane danas u Galeriji UDG.  Skup je otvoren odlomkom iz  drame "Sula Radov i četiri Petrovića" prijatelja tribine prof.dr Sonje Tomović Šundić, koji je pročitao savjetnik tribine dr Nikola B. Šaranović.  Centralni dio tribine zauzelo je predavanje prof.dr Branislava Radulovića "Sula Radov: Mit o crnogorskom Sokratu", u kojem je predsjednik Osnivačke skupštine Fondacije Sula Radov govorio o liku, djelu i filozofiji, kako je kazao, "osnivača crnogorske škole prirodnog prava."  Uslijedila su izlaganja panelista, studenata Fakulteta pravnih nauka i Humanističkih studija Bogdana Malavrazića i Jovana Cebalovića, koji su ukazali na važnost istraživanja zaostavštine Sule Radova za pravnu istoriju i uopšte pravnu kulturu Crne Gore.  Moderator tribine bio je mr Luka Laković,  student doktorskih studija na Fak

  Za VOMINFO piše: Božidar Proročić, književnik i publicista   Rat u Ukrajini ne predstavlja samo sukob dv ije  zemlj e ; on je manifestacija dubljih geopolitičkih napetosti koje utiču na globalnu stabilnost. Dok se Ukrajina bori za suverenitet i teritorijalni integritet, Rusija pokušava da reafirmiše svoj uticaj na postsovjetskim prostorima, što rezultira strateškim, operativnim i taktičkim izazovima koji prelaze granice dv iju  država. Ovaj sukob, koji je eskalirao 2022. godine, do sada je izazvao razorne posl j edice, ne samo za učesnike sukoba, već i za međunarodnu zajednicu, ekonomiju i bezb j ednost širom sv ij eta.   Rat u Ukrajini, koji je započeo invazijom Rusije na ukrajinsku teritoriju, evoluirao je u ne samo regionalni sukob, već i u globalni izazov koji testira međunarodni poredak, demokratske vrijednosti i sposobnost svjetske zajednice da odgovori na imperijalističku agresiju  okupatorske Rusije . Kako sukob ulazi u svoju treću godinu, jasno je da su posljedice ovog rata

Autor: Milan Brdar U dubinama crnogorskih planina, đe se susreću prošlost i sadašnjost, rađa se priča o Crnogorcima koji se odriču svog nacionalnog identiteta, prihvaćajući srpski, i maštajući o ujedinjenju s Srbijom, iako je istorija obilježena stradanjima i terorom koji su nad njima sprovodili srpski osvajači. Ova  priča ne može se shvatiti bez osvrta na prošlost, na 1918. godinu, kada je Srpska vojska okupirala Crnu Goru, donoseći sa sobom ogroman teror i patnju. Taj mračni period ostavio je trajne ožiljke u dušama Crnogoraca, a sjećanja na taj teror i dalje lebde kao mračni oblaci nad njihovim srcima.Ali uprkos tome, neki Crnogorci sanjaju o ujedinjenju s Srbijom, izražavajući ljubav prema zemlji koja ih je nekada zlostavljala. Kako to mogu učiniti? Kako mogu zaboraviti prošlost i zavoljeti zemlju koja je nanijela toliko bola i patnje njihovom narodu? U današnjem svijetu đe se granice između nacija, kultura i ideologija često ispreplijeću, priče poput one o Crnogorcima koji se odri

  Jedna grupa najmudrijih članova oba doma Parlamenta Velike Britanije podnijela je 21.aprila 1920. rezoluciju koja stanje predstavlja jasno:  Uzimajući u obzir herojske zasluge koje je imala Crna Gora - najmanja od naših saveznica - i velikih gubitaka koje je imao njen narod, ona treba da ima individualno pravo da odredi svoju buduću upravu, odnosno potrebno je da njen Parlament koji bude izabran prema Ustavu Crne Gore odluči o tom pitanju. Sloboda izbora biće garantovana povlačenjem srbijanskih truþa i vlasti koje sada zaposijedaju Crnu Goru. Jedino će tako bećanja Velikih sila biti sasvim ispunjena a principi za koje su se Saveznici borili će dobiti potvrdu obnovom suvereniteta Crne Gore .  Među potpisnicima koji su predstavljali nekih osam partijskih grupacija, bili su vikont Brais, Tom Grifits, F.A.Makvisten, Ronald Meknil, ser Martin Konvej, Dž.L.Blainz, lord Barnam, vikont Gledston, Dž.H.Tomas. Konzervativno plemstvo pridružilo se radikalnim laburistima u ovom neuobičaje

  Gost naše današnje emisije "Drugačija radio veza" bio je Dragan Veselinov, profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i ministar u vladi Zorana Đinđića. Govoreći o krizi sekularizma i simbiozi države i crkve, Veselinov kaže da ona dovodi do truljenja državne vlasti. "Ova simbioza države i crkve u Srbiji, koja se preliva i na crnagorsku teritoriju, zasniva se na samo jednom programu. To je pokušaj ponovnog sjedinjenja Crne Gore sa Srbijom, pri čemu bi Crna Gora, naravno, izgubila elemente svoje vlastite državnosti. Truljenje se zasniva na tom što država uvlači polako crkvu u državne ustanove, u policiju, u vojsku, u škole, u javni život. A obrnuto državi koristi crkva zato što smiruje ili dodatno podstiče stanovništvo na ubjeđenje da proces objedinjavanja srpskog naroda u jednu državu još nije završen dok se ne uzme još i dio Bosni i Hercegovine i dok se ponovno ne uzme Crna Gora pod svoju kontrolu i možda dio Kosova". Program SPC u Crnoj Gori, ocjenjuje Ves

Za VOMINFO piše Milan Brdar  Jučerašnje glasanje predstavnika Crne Gore na pitanje članstva Kosova u Savjetu Evrope nije samo politički potez; to je simbolički gest koji označava preokret u dosadašnjoj politici Crne Gore. Svojim izborom da se pridruže suprotnom taboru od većine evropskih država, Crna Gora je ne samo formalno, već i simbolički, proglasila svoju antievropsku orijentaciju. Maja Vukićević, kao predstavnica Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini na Komitetu za politička pitanja i demokratiju, glasala je prema instrukcijama Milana Kneževića, ne mareći za strateške ciljeve svoje Crne Gore. Ovo ne samo što pokazuje političku nezrelost već i duboki rascjep unutar same države. Državno rukovodstvo, pod vođstvom Milojka Spajića, izgleda da je potčinjeno ucjenama podrške Mandića i Kneževića, koji očito žele da Crna Gora ostane na periferiji evropskih integracija. Ono što daje nadu jeste suptotavlajnje političkih subjekata koji su u koaliciji sa Demokratskom Partijom Socijalista . Ova

 Piše: Stanko Deretić  Od pucnja u čovjeka samo je gori damnatio memoriae, jer briše svaku uspomenu ili trag njegovog postojanja, a ista stvar je i sa narodom i državom Damnatio memoriae  je institut rimskog prava koji je za cilj imao trajno obeščašćivanje pojedinca na način da je svaka uspomena na njega i njegovu zaostavštinu brisana. Najpoznatiji osuđenik po ovoj pravnoj normi je Imperator Neron poznat po tome što je, u svom ludilu, pokušao da spali i sam Rim. Postoji više prevoda značenja ovog izraza, međutim, najprihvaćeniji su zabrana ili izmjena sjećanja. Gledano u širem kontekstu, ovaj institut Rimskog krivičnog prava bio je mnogo više od epiloga pravnog procesa. Rimljani su često pokazivali posebnu svirepost prema porobljenim narodima brišući svaki trag njihovog postojanja bezobzirnim uništavanjem njihove kulture i imena što je takođe  damnatio memoriae . Naravno, „sila boga ne moli“, ali i svaka sila zna za otpor čak i u slučajevima kada se taj otpor graniči sa granicama razum