VOMINFO.COM

  Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je svoj 19. govor o stanju nacije. Tradicionalno, ključne teme obraćanja nisu bile prethodno objavljene. Međutim, Putin je najavio da će tokom govora zacrtati glavne zadatke za sljedećih šest godina. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je kako je Putin lično pripremao govor i da je imao "desetine telefonskih kontakata i susreta u četiri oka" s ministrima, zamjenicima premijera i drugim vladinim zvaničnicima. Obraćanje se prenosilo na federalnim televizijskim kanalima i ekranima na otvorenom u velikim gradovima. Na svečanost je bilo pozvano oko 1000 ljudi. "Postaćemo četvrta ekonomska sila" Putin kaže da je ruska ekonomija porasla 19 odsto i da će se minimalne plate povećati.  "Obnova naše industrijske baze ključna je za zaštitu našeg suvereniteta", poručio je. Obećava da će zemlja postati četvrta ekonomska sila u bliskoj budućnosti. "Rusija je danas najveća ekonomija u Evropi po BDP-u i peta u svijetu&quo

  U dvorovima bivše dinastije Petrović čuvane su brojne dragocjenosti, namještaj, posuđe, slike, koje su odmah poslije ujedinjenja raznošene i uništavane. Poznato je da su Austrijanci povlačeći se sa Cetinja “netaknuto predali tamošnji dvor, sav njegov namještaj, svu dvorsku imovinu”. Znatan dio dvorskog namještaja našao se u raznim sreskim nadleštvima, policijskim kancelarijama, pa čak i nadbiskupskim palatama.  Već marta 1919. godine predsjednik barske opštine je izložio javnoj prodaji pokretnu imovinu kralja Nikole iz dvorca u Baru. Zabilježeno je da se kod zagrebačkih Jevreja moglo naći skupocjeno “srebreno posuđe iz trpezarije cetinjskog dvora sa graviranim dvorskim monogramima”. To je mahom bilo skupocjeno posuđe, darovi stranih dvorova. Najskupocjeniji je “dar bio onaj što ga je Cesar Nikola II o Kraljevom jubileju 1910. poslao na Cetinje: reda servis od zlata i platine, sva posluga za 36 osoba”. Skupocjeni klavir princeze Ksenije bio je prisvojio župan Zetske oblasti Vidoje Miš

Piše: Jelena Marković - potpredśednica Liberalne partije  Na samitu U Tirani Ukrajina-Jugoistočna Evropa usvojena je deklaracija od dvanaest tačaka u kojoj se na samom početku navodi da je ničim izazvana vojna agresija Rusije na Ukrajinu i dalje najveća prijetnja za evropsku stabilnost i međunarodni mir. Potpisom znači, izda Aleksandar srpstvo, srpski narod ili ruski i Putina a ovamo  čeka vojska srpska da se vrati na Kosovo!? Srbija je u velikom problemu jer Vučićevi mediji proglašavaju potpisanu deklaraciju  iz Tirane kao pobjedu Vučića, a pritom ne objavljuju cjelovit tekst.  Najvažnije su SAKRILI  njihovi mediji, i tako pretvorili veliku IZDAJU u veliku POBJEDU diktatora Vučića. Tako da i vojvoda četnički Mandić Lama mora kriti šta se zapravo desilo u Tirani, a to je jedna velika izdaja srpskog  naroda i Srbije, na koju ce stranu rusku ili kosovsku pitanje je sad!? Od diktatora Vučića ne smiju da prenose istinu da ne bi srpski narod vidio prevaru i obmanu. E sad pitanje je koga je

 Piše: Dragan Bursać  Svako usvajanje ovog sporazuma, upamtite to, biće početak haosa.  Biće to borba za teritoriju, na pogonsko gorivo tuđe krvi i to vam je to u srpskom svetu, perdón u Savezu srpskih zemalja.  Ili što reče Dodik juče u Podgorici, “pozivam sve ljude srpske nacionalne pripadnosti da se posvete našem nacionalnom identitetu”. I dok Milojko Spajić leluja po Briselu, ne znajući gdje mu partija počinje, a gdje završava, u zemlji se dešava haos, a ne tiče se samo PES-a u poluraspadu.  Elem, kažem, neko u Briselu, a neko u Podgorici. Podgorica preko Minska i Moscú Konkretno, u Podgoricu je stigao notorni  Milorad Dodik  u poluprivatnu posjetu četničkom vojvodi  Andriji Mandiću  , zaposlenom na mjestu glavnog čekićara crnogorske Skupštine. Ako znamo da je Dodik pod američkim i britanskim sankcijama, te da može putovati samo u Rusiju, Bjelorusiju i Srbiju, onda njegova posjeta Crnoj Gorine govori gotovo ništa o Dodiku, ali kazuje sve o (osvježenim) vlastima u Podgorici, koje no

 Piše: Miljan Vešović  U posljednjih 2-3 sedmice, državni sekretar SAD Blinken posjetio je Albaniju, a pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Džejms (Džim) O'Brajen posjetio je BiH i Crnu Goru. Ove posjete su dobar povod za analizu aktuelnih trendova u politici SAD prema Zapadnom Balkanu. Prije svega, kratka opservacija – iako Donald Dž. Tramp nije predsjednik SAD već tri godine, Bajdenova administracija je nastavila da koristi pojedine principe i pravila karakteristične za politiku „Amerika na prvom mjestu“ koju je promovisao bivši predsjednik. Jedno od tih pravila je sljedeće – ukoliko želiš sastanak sa najvišim državnim zvaničnicima SAD, ili da te ti zvaničnici posjete, uradi nešto korisno za SAD. Albanija je uradila dvije takve stvari – prihvatila je hiljade avganistanskih izbjeglica nakon što su Talibani preuzeli vlast u toj državi, a prihvatila je i podržala NATO vazdušnu bazu na svom tlu. Kad na sve to dodamo činjenicu da je Albanija skoro završila svoje učešće u

„Naš stav prema muslimanima određen je samim našim ciljem da u budućoj državi ne može biti narodnih manjina. Sada treba sa njima ipak taktizirati, gdje god se za to ukaže prilika.“ – Takva je bila tajna preporuka četnicima dana za vrijeme II. svjetskog rata. Svaka sličnost s velikosrbijanskom taktikom prema muslimanskom vodstvu uobličenom od KOS-a i primijenjenom u razdoblju raspada SFRJ i rata u Bosni i Hercegovini 1992. – 1995., ali i u susljednim zbivanjima u toj i drugim novonastalim državama, te svaka sličnost s aktualnim postupanjima u Crnoj Gori, o kojima smo jučer izvijestili, nije nimalo slučajna. Ideja o proširenoj odnosno “velikoj Srbiji” ima svoj uspješan višestoljetni kontinuitet, a ostvaruje se dobro promišljenim, planiranim i ostvarivanim ekspanzionističkim i hegemonističkim strategijama i metodama.  Tu preporuku da se prema muslimanima treba odnositi obzirno dok je rat, a zatim u obnovljenoj Jugoslaviji ili Srbiji ne priznavati nikakve etničke manjine dao je R. Perhinek

 Josef Holeček je bio dopisnik čeških listova, pratio je ustanak u Hercegovini i situaciju u Crnoj Gori tokom Veljeg rata. Ponovo je 1882. boravio u Crnoj Gori istražujući fenomen junaštva, a potom i krajem XIX vijeka, i sa tih putovanja objavio brojne radove o crnogorskom društvu, njegovoj borbi za slobodu, crnogorskim junacima...   Godine 1877. Holeček je zapisao:  "Crnogorac ima dvije krasne i izvanredne osobine koje kod nas nestaju: narodnu svijest i ličnu hrabrost. To su vile koje su kalile i oštrile handžar Crnogorcu, koje su utjerivale strah i grozu pukovima svirepih neprijatelja i okretale ih u bijeg, koje su pomogle sjeći turske glave - to su vile, koje su domovinu Crnogoraca branile i odbranile od sramotnog ropstva."  Izvor: Josef Holeček: Crna Gora (CID i Izdavački centar Cetinje, 1995)

  Nakon protesta ispred Skupštine Crne Gore povodom dolaska predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, dio građana se okupio ispred zgrade Delegacije Evropske unije u Podgorici. Došli smo da pošaljemo poruke EU i međunarodnoj zajednici kako treba konačno da obrate pažnju jer njihova kasna reakcija ili nereagovanje može biti veoma opasno, ne samo za Crnu Goru nego i za cijeli Balkan“, kazala je u ime okupljenih potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković. Ona je upozorila da je Dodikova posjeta i sve ono što su njegovi koraci o kojima, kako je kazala, lider RS otvoreno govori, i te kako opasni i mogu dovesti do destabilizacije Balkana.  „Mi savjesni građani okupili smo se kako bi pokazali ambasadorkama da pogledaju i obrate pažnju što se to u Crnoj Gori događa jer to može imati posljedice daleko šire“, istakla je Marković.   Samu posjetu predsjednika RS opisala je kao „posprdavanje četničkog vojvode Mandića sa EU“. Prima u posjetu „sankcionisanog” političara Dodika, koji ugrož

    Na  Gradskoj televiziji , počev od subote 2. marta 2024. godine sa pocetkom u 18. sati, počeće emitovanje pojeinih epizoda dokumentarnog serijala  ‚‚Nesalomljivi‚‚   crnogorskog  autor a i producenta   Miodraga  Bola Boskovica. Dokumentarni serijal  ``NESALOMLJIVI ``  cine izabrani djelovi autenticnih prica odabranih sagovornika o ljudima i dogadjajima , o proslim vremenima , o necemu cega vise nema . Glavni akteri su svjedoci mnogih desavanja , cuvari nezaborava .To su originalna kazivanja onih , koji su sav svoj zivot prkosili vremenu , koje je pokusavalo da ih slomi , ostavsi do kraja „ svoji na svome “ .Ispricani su detalji mnogih zivotnih prica , koji su samo njihove i za ciju autenticnost garantuju oni kao takvi  -   ``NESALOMLJIVI ``  .  S erijal je sniman u periodu od 2010 -20 22 . godine , a proteklih  desetak  godina , kroz   8 0.     jednocasovnih emisija , je predstav ljeno  oko  50 . znacajnih crnogorskih licnosti koje su , svaka na svoj nacin , ostavile dubok trag u c