VOMINFO.COM

Crnogorske teme nijesu se proslavile u svijetu gejminga, ali se gejming preslikao u Crnoj Gori. Litije su bile nastavak Warcrafta, po gradovima se tokom rata kriminalnih klanova godinama odvijao scenario iz GTA, na čelu države i vlade stoluje PES, ulicama se vozi Gran Turismo, Crkva Srbije ziđe bez dozvole ni da je administrator u Strongholdu, a pop Plamenac (da, baš onaj Jovan Plamenac koji prezire LGBT osobe) kao u Tomb Raideru – pljačka grobove i raščitava „nepoznate“ jezike. Plamenac je odavno poznat crnogorskoj javnosti – i gejmingu. Devedesetih je, dok je bio „novinar i kolumnista“ raznoraznih trovačnica poput „Glasa Crnogor(a)ca“, koji je uređivao Goran Danilović, ili Barskih novina, širio ratnohuškačke i šovinističke poruke te živio u paralelnome svijetu budućega Medal of honor: Warfighter (jedna sekvenca te video igrice odvija se u ratom zahvaćenoj Bosni i Hercegovini, a Plamenac je i te kako sokolio snage tzv. Vojske RS). Kad je „obrnuo igricu“, Jovan Plamenac se dao na plj

Crna Gora je na koljenima, vrijeme je za dvojno državljanstvo. Vlast su preuzeli Novosrbi, koji su hipnotisani od spodoba u crnom proteklih 30 godina, prestali da budu Crnogorci. I ruše sve što je crnogorsko. Za sad školstvo, kulturu, sport, tradiciju, istorijske spomenike… Ali za ono najvažnije, za zastavu, grb, himnu… nema ih dovoljno. Za potpuni nestanak Crne Gore, treba im pomoć onih u Srbiji. A oni, davno otišli ili rođeni u Srbiji, na Terazijama od Crnogoraca postali Srbi, decenijama spremni čekaju. I stalno se dokazuju. Kako drugo do pljuvanjem, vrijeđanjem i prijetnjama Crnoj Gori iz koje su potekli. Čekaju Novosrbi te Bećkoviće, Božoviće, Čuroviće, Nikogoviće, kupljene, posvetosavljene, nahuškane… Te Janjičare koji će im pomoći da se dosegnu potrebni procenti. Da se hiljadugodišnjom istorijom zapuši istorijska praznina od 500 godina. I kraj. Ali nije kraj. Na državljanstvo bi imali pravo i svi ono koji decenijama izmišljaju cetinjsko poreklo. Svi koji se prez

Danas se navršava vijek od odlaska u vječnost 11 crnogorskih komita, predvođenih vojvodom Savom Raspopovićem, prekaljenim ratnikom koji se nije mirio sa prevarom, a još teže sa izdajom. Fotografija na kom tadašnji žandarmi slavodobitno poziraju ispred 11 umorenih junaka, ledi krv u žilama više nego tadašnja zima nikšićka. Među napaćenim dušama crnogorskim koje su toga decembarskog maglovitog jutra krenula na rajski put, najviše se radovala ona Petra Zvicera, jer je znala da će gore naći svoje najbliže kojima ista produžena ruka, nedužnima, život uze. Znala su junačka srca ovih velikana da niti su prva a niti potonja koja će prestati da kucaju u borbi za ispravljanje nepravde i bruke vaskolikog svijeta, a posebno onih sa kojima si mislio da možeš najbliskije. Nepuna tri mjeseca neće proći kad će nebeski kot pojačati i napaćena i izmorena duša junaka sa Bregalnice, Šćepana Mijuškovića. Očito je bio cilj da se slobodna misao i djelo uguši, koliko god brutalno trebalo, čak i kod onih što

Crnoj Gori se u posljednje tri decenije desio atak na crnogorsku kulturnu baštinu od strane SPC koja je praktično bez otpora institucija dograđivala, gradila i prepravljala manastire i crkve. Institucionalno pamćenje koje svakoj narednoj generaciji omogućava da uspostavi odnos prema crnogorskoj istoriji i kulturi i na tom odnosu temelji lični identitet i osjećaj pripadnosti u Crnoj Gori sudeći prema količini devastirane kulturne baštine u posljednje tri decenije biće - institucionalno zlo pamćenje. U nauci se kaže da se institucionalno pamćenje jednog naroda ne oslanja na sjećanja kao usmeno predanje, jer je ono vremenski ograničeno, traje dvije do tri generacije i onda ide u zaborav ako se ne prenosi usmenim putem, već je institucionalno pamćenje koje nam je potrebno pamćenje institucija koje možemo da prenesemo budućim generacijama. Crnoj Gori se u posljednje tri decenije desio atak na crnogorsku kulturnu baštinu od strane SPC koja je praktično bez otpora institucija dograđivala,

Inicijativa za dijalog o dvojnom državljanstvu i mijenjanju Zakona o crnogorskom je nacionalno i identitetsko, u suštini političko a najmanje pravno pitanje, ocjenjuje saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Marko Savić, piše Radio Slobodna Evropa RSE. Dijalog o mijenjanju Zakona o crnogorskom državljanstvu donijetom 2008. godine, koji je restriktivan po pitanju dvojnog državljanstva, traži predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider proruske Nove srpske demokratije, stranke bivšeg Demokratskog fronta (DF). Jedan od lidera bivšeg DF-a Milan Knežević kazao je da će sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarati o dvojnom državljanstvu, dodajući da njegova partija ostaje “posvećena ideji kuće svih nas, da se pomire pravoslavni Srbi i Crnogorci, da se pomirimo zbog budućnosti naše djece”. Promjena politike po pitanju dvojnih državljanstava sa zemljama regiona bi, prema mišljenju Savića, bila uvod u “uspostavljanje temelja za sve buduće izborne inženjering

ored nedemokratskih režima iz sveta, Vučiću je izbornu krađu čestitala i jedna domaća nedemokratska institucija – Srpska pravoslavna crkva. Vrhovni žrec patrijarh Porfirije nije se oglašavao, zadovoljstvo prenošenja slavljeničkih poruka voljenom predsedniku prepustio je podređenim vladikama. Piše: Tomislav Marković Nijedna demokratska država nije čestitala Aleksandru Vučiću i njegovim naprednjacima pobedu na izborima. Umesto čestitki, sa svih strana stižu samo kritike, oštre reči, šokiranost i zgražavanje zbog evidentne izborne krađe u režiji vladajuće partije. Strani posmatrači naveli su čitav niz neregularnosti, kupovinu glasova, migraciju birača iz drugih delova Srbije i Republike Srpske, zastrašivanje i pritisak na glasače, zloupotrebu državnih resursa u predizbornoj kampanji, pritisak na medije, nepoštovanje elementarnih ljudskih prava, kao i prava na slobodno izražavanje. Suštinu problema možda je najbolje sažela Viola fon Kramon koja kaže: “Srbija nije Rusija, nego kandidat

Boris Marković, koga je Vlada krajem prošlog mjeseca na prijedlog opozicije postavila na čelo Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, podnio je ostavku na tu funkciju, jer to tijelo do sada nije realizovalo ništa što je u tom smislu definisano odlukom Vlade. To je, u kratkoj izjavi za Pobjedu, potvrdio sam Marković ističući da softver koji se kreira neće provjeravati podatke. - Razlog za ostavku je taj što se ne radi ono što je odlukom Vlade definisano – kazao je Marković listu. On je demantovao navode pojedinih medija koji su juče objavili da je razlog njegove ostavke to što je Vlada navodno prihvatila zahtjev predstavnice Monstata Branke Raičević da softver građanima omogući provjeru isključivo onih podataka koji se odnose na nacionalnost, vjeroispovijest i jezik, te da su je u tome podržali i članovi Komisije Tihomir Dragaš i Aleksandar Anđić. - To nije tačno i ne znam odakle te informacije medijima – de

Od Milenka Perovića, u akademskome svijetu, među filozofima, nijesmo imali progresivnijega mislioca. Nasuprot njega godinama smo gledali čitavu ergelu mantijaških mrakova s Filozofskoga fakulteta u Nikšiću koji mjesto filozofije poturaju svetosavlje. Zato Milenko vjerovatno nikad nije mogao ni biti angažovan na Univerzitetu Crne Gore, čiji je aktuelni rektor njegova suština. Pošao je veliki profesor, veliki čovjek i intelektualac. Milenka Perovića (1950-2023) nije potrebno detaljnije predstavljati – renomirana naučna i pedagoška biografija jugoslovenske i crnogorske filozofije, izdanak najboljih tekovina Praksisa, utemeljitelj novosadske katedre za filozofiju, ljevičar i aktivista. Njegovim odlaskom Crna Gora je nenadoknadivo izgubila. Evo i zašto: 1. Od Milenka Perovića, u akademskome svijetu, među filozofima, nijesmo imali progresivnijega mislioca. Nasuprot njega godinama smo gledali čitavu ergelu mantijaških mrakova s Filozofskoga fakulteta u Nikšiću koji mjesto filozofije poturaj

Za VOMINFO piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista Istoričari predstavljaju intelektualni most u proučavanju prošlosti, a među njima se ističu pojedinci čija predanost prema istoriografiji često proširuje granice tradicionalnog istraživanja. Rođeni u specifičnom vremenskom kontekstu, ovi pojedinci postaju ključni činioci u oblikovanju razumijevanja prošlih događaja i njihovog uticaja na sadašnjost.​Admir Lisica, mladi intelektualac u usponu, izdvaja se kao neumoran istraživač čiji radovi nisu samo ograničeni na kulturološke i istoriografske okvire, već prelaze granice konvencionalnog proučavanja prošlosti. Admir Lisica, rođen je u Sarajevu 12. novembra 1991. godine, predstavlja intrigantnu ličnost čije profesionalno putovanje kroz domaću i međunarodnu arenu obiluje raznovrsnim iskustvima. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2014. godine, a iste godine započeo je svoj akademski uspon upisivanjem magistarskih studija. Njegova predanost prema istoriji manife

28.12.1923. Ova fotografja stara je tačno jedan vijek. Svjedoči o mučkom ubistvu 11 crnogorskih komita na današnji dan 1923. godine u Šćepan-dolu, u selu Rubeža kod Nikšića. Komitska grupa koju su predvodili Savo Raspopović, Mujo Bašović i Petar Zvicer našla je dan ranije utočište u kući Marka Draškovića. Heroje izmučene višegodišnjom borbom u nehumanim uslovima izdao je neki doušnik, vjerovatno za bijedne pare ili neku sitnu korist. U ranu zoru 28. decembra, prije ravno stotinu godina, komitsko sklonište su opkolila dva bataljona srpske vojske i žandarmerije i nakon višesatne borbe ubili 11 boraca koji nijesu pristali na predaju. Njihova izmasakrirana tijela okupaciona vojska je prenijela u Nikšić i izložila ih kao opomenu ispred crkve Svetog Vasilija Ostroškog, gdje je i nastala fotografija koja svjedoči o počinjenim zvjerstvima srpske vojske i žandarmerije nad patriotama koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Pokušavajući da opravda zločin i zastraši crnogorsko

Otvoreno pismo ministarkama zaduženim za respr prosvjete i kulture u Vladi Crne Gore: Poštovane Ministarke, Obraćamo Vam se u vezi nedavnog događaja koji se desio u Brčelima kada je izgorio konak Brčeoskog manastira Sveti Nikola, koji je predhodno bila Škola Jovan Tomašević koju su podigli mještani. Škola je bila aktivna oko 50 godina a prestala je sa radom nakon rušenja u zemljotresu 1979. Obnovljena je ali nije radila kao škola jer je napravljena nova škola u Virpazaru. Inače sama Škola( prostorija u Školi) je potonji put bila u upotrebi 21. maja 2006 godine kada se izglasavao referendum o nezavisnosti Crne Gore. Školu su preuzeli i koristili sveštenici i obližnjeg manastira Sv Nikola. Prema informaciji od svještenika dobili su saglasnost od tadašnjeg ministra g. Miga Stijepovića. Dokument nijesmo mogli dobiti na uvid tako da nijesmo saznali o kakvom se statusu radi (korišćenje, vlasništvo ili nešto treće). U posjedovnim listovima postoji “stanje krajem 1967 godine“, objeka

Predsjednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić potvrdio je pisanje Pobjede da su dupli birači iz RS i Crne Gore uticali na rezultat lokalnih izbora u Beogradu i saglasio se sa tezom da dupli birači kroz izborni turizam i inžinjering namještaju izbore u regionu. – Dok je ovakva politika u Srbiji nećemo moći lako da se izborimo: i pored toga što je svima jasno šta se dogodilo i dalje im ne smeta to šta radi vlast i Vučić u regionu: BiH, Crnoj Gori i Kosovu. Vučićeva politika ne smeta dijelu političara u regionu – oni ga podržavaju: ono što su nazvali rijekom slobode u Crnoj Gori, ta rijeka se sada izlila ovdje u Srbiju – ali niko to tako ne komentariše osim nas iz Građanskog demokratskog foruma niti primećuje – da se rijeka slobode kao bumerang vratila ovdje i izlila po Beogradu, kaže Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma za Pobjedu komentarišući pisanja našeg lista o dvosmjernom izbornom inžinjeringu. BEZ PROMJENE Kaže i da je pesimista da ćemo uskoro

Sagovornik Analitike podsjeća da je crnogorska diplomatija za vrijeme mandata Abazovića kadrovski razorena i ukazao na hitnost izbora novih ambasadora. Dodaje i kako je neophodno razmotriti ponovno angažovanje lobista u Vašingtonu, ali i na drugim svjetskim adresama. „Godinu koja prolazi treba što prije zaboraviti, kao i većinu događaja koji posljednjihgodina kulminiraju i svojom destruktivnošću razaraju osnovne društvene i svake druge vrijednosti“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika crnogorski diplomata Željko Perović. Borba za novu preraspodijelu moći poprima čudovišne razmjere On ukazuje na negativne trendove u čitavom svijetu sa, kako je naveo, neizbježnim posljedicama koje se neminovno reflektuju i na balkansko okruženje, te ono što, kaže Perović, nas najviše boli - na Crnu Goru. „Dok sa jedne strane nauka i razvoj doživljavaju kulminaciju, jačanje konzervativnih snaga, raspirivanje negativnih istorijskih trendova, nezajažljiva pohlepa velikih i moćnih, ali i onih