BOKELJI KAO PONOSNI CRNOGORCI

Kako su Bokelji 1869-te pošli obučeni za Beč na Carevinsko vijeće opisuje Prof. Dr. Radosav Rotkovic “A kad su Bokelji, u vrijeme knjaza Nikole, išli u Beč, u Carevinsko vijeće, da traže da se poštuju njihove stare privilegije, kako je i obećano, oni su se tamo pojavili u crnogorskoj narodnoj nošnji (njih 35, sa poslanikom Mihailom Bjeladinovićem na čelu). I to je moglo da se shvati i kao antićesarovska demonstracija! A mi mislimo da je to i bila!” Zbog neravnopravnog položaja Bokelja u izbornom i poreskom sistemu nametnutom od austrougarske vlasti 1848. godine, izbio je Bokeljski ustanak. Austrougarska je poslala veću vojnu jedinicu da umiri Bokelje, međutim uz podršku pristiglih Crnogoraca, nakon nekoliko kraćih okršaja, naćerali su okupacionu silu na povlačenje. Malo buntovno pleme odbilo je napad svjetske sile i naćeralo je da prihvati sve svoje uslove, kao i amnestiju za vođe ustanka. 1869. godine ponovo je bio opštebokeški ustanak, da bi početkom 1870. godine zaključen mir u Knezlazu, đe su se austrougarski predstavnici obavezali da će bokeljški mladići biti izuzeti od obaveze novačenja, kao i da će biti amnestirani svi pobunjenici i nadoknađena stanovništvu sva šteta od ratnih razaranja. Na slici: Delegacija Bokelja 1869.g je za Beč otišla u crnogorskoj nošnji