BRITANSKI PARLAMENTARCI TRAŽILI PRAVDU ZA CRNU GORU 21.04.1920

 



Jedna grupa najmudrijih članova oba doma Parlamenta Velike Britanije podnijela je 21.aprila 1920. rezoluciju koja stanje predstavlja jasno: 


Uzimajući u obzir herojske zasluge koje je imala Crna Gora - najmanja od naših saveznica - i velikih gubitaka koje je imao njen narod, ona treba da ima individualno pravo da odredi svoju buduću upravu, odnosno potrebno je da njen Parlament koji bude izabran prema Ustavu Crne Gore odluči o tom pitanju. Sloboda izbora biće garantovana povlačenjem srbijanskih truþa i vlasti koje sada zaposijedaju Crnu Goru. Jedino će tako bećanja Velikih sila biti sasvim ispunjena a principi za koje su se Saveznici borili će dobiti potvrdu obnovom suvereniteta Crne Gore. 


Među potpisnicima koji su predstavljali nekih osam partijskih grupacija, bili su vikont Brais, Tom Grifits, F.A.Makvisten, Ronald Meknil, ser Martin Konvej, Dž.L.Blainz, lord Barnam, vikont Gledston, Dž.H.Tomas. Konzervativno plemstvo pridružilo se radikalnim laburistima u ovom neuobičajenom zahtjevu za prostu primjenu pravde. 





Izvor: 

Američko izdanje:

Whitney Warren, „MONTENEGRO THE CRIME OF THE PEACE CONFERENCE", NEW YORK,1922.

Crnogorsko izdanje (prevod):

Vitni Voren, „Crna Gora - Zločin mirovne konferencije" , priredio dr Branislav Marović; Podgorica 2000, str. 46, 47.

Primjedbe

Objavi komentar

Svako mišljenje je uvaženo. Budimo dostojni predstavnici svoga naroda, kulturni i umjereni. Dobrodošli na VOICE OF MONTENEGRO

Popularni postovi s ovog bloga

Obnovljen Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve

Slika
Crnogorska Pravoslavna Crkva obnovila je rad Svetog Sinoda. Ovom velikom i bitnom događaju predhodila su Liturgijska sabranja na kojima je uz Mitropolita Borisa i Episkopa kostantijskog Kirila iz Bugarske sasluživalo Svještenstvo Crnogorske Pravoslavne Crkve. Posebnu duhovnu radost donijele su Hirotonije Episkopa za Italiju Kirijakosa i Vikarnog Episkopa Dukljanskog Ivana, u neđelju 12. novembra i u poneđeljak 13. novembra na Svetim Arhijerejskim Liturgijama.  Episkop Kirijakos u Italiji ima tri Svještenika i dva monaha, kao i dva manastira kojima upravlja, njegov arhipastirski rad odnosi se na misionarske Pravoslavne parohije u Italiji. Vikarni Episkop Ivan duhovno će brinuti o mnogobrojnim Ukrajincima koji su utočište od rata našli u Crnoj Gori. Nakon Svete Arhijerejske liturgije u poneđeljak 13. novembra održana je sjednica Svetog Sinoda, u crkvi Sv Ivana Crnojevića na Cetinju, kojom je obnovljen rad ovog Crkvenog tijela.  Sveti Sinod sačinjavaju: Arhiepiskop cetinjski i Mi...
Pročitajte više

GOLGOTA OBNOVLJENE CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Slika
Autor: Božidar-Bobo Zeković, nečujni i nevidljivi, ali sveprisutni pomagač i vjerni sljedbenik Crnogorske pravoslavne crkve od njenog obnavljanja Namjeravao je da ubije srpski okupator, ne tako davne 1918, Crnu Goru, a uskoro potom i Crnogorsku pravoslavanu crkvu.  Nije računao na SRCE I DUŠU CRNOGORACA I CNOGORKI.  I 1993 godine, na Lučin dan, vaskrnuše CRNOGORKE I CRNOGORCI SVOJU SVETU CRNOGORSKU PRAVOSLAVNU CRKVU!  Kakav je to bio divan dan. Cetinje okupano u suncu. Sve je blještalo od sjaja, ljepote, uzvišenosti, zanosa, ponosa, dobrote. Bog je odredio Svetog Antonija Abramovića, a on dođe, da raspetu Crnogorsku pravoslavnu crkvu oživi. Bože, kako je to bio divan prizor, Desetine hiljada Crnogorki i Crnogoraca, sa vladikom Anonijem, vaskrsavaju Crnogorsku pravoslavnu crkvu. I to kada je srpski okupator po drugi put namjeravao da ubije Crnu Goru, da pobije Crnogorke i Crnogorke, koje Božjom voljom nijesu uspjeli pobiti, nego su se pojavili, tada, u još većem broju, da ...
Pročitajte više

Iskustvo ili iskušenje

Slika
Otkako znam za sebe, znam za Badnjak crnogorski. Koliko za sebe znam, Crnogorci su branili svoj Badnjak od fukare tuđinske. Od Arkana i ostalih paravojski preko svih bivših i sadašnjih vlasti, naravno, ispostavlja se, svak u svoj vakat, interes i nakanu, crnogorskih krvnika. I iako na crnogorskoj strani još tada, prije tzv obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, nije bilo svještenih lica, bili su Crnogorci, Bajice, Martinovići, Borilovići, što su saćerali bande dušmanske u defanzivu. Badnjak niko taka' nije moga'. Poznavajući decenijama, faktički od rođenja, te čuvare Svetog Grala našega malog ali krcatog duhovnoga univerzuma, u srce mi se ugnijezdila bezbrižnost, te ubijeđenost da su sve fame o nekim mogućim neprijatnostima na Badnji dan, na trg cetinjski, potpuno nerealne... Zapravo, upravo ovog ljeta Gospodnjega, na dan pred Badnji, prozborih par riječi s Bajicama. Činilo mi se, a sad sam sigurna, srcima i pogledima smo pričali. Ne žele da se bilo ko obra...
Pročitajte više