Crna Gora: Izbijanje iz Evropske porodice

Za VOMINFO piše Milan Brdar 



Jučerašnje glasanje predstavnika Crne Gore na pitanje članstva Kosova u Savjetu Evrope nije samo politički potez; to je simbolički gest koji označava preokret u dosadašnjoj politici Crne Gore. Svojim izborom da se pridruže suprotnom taboru od većine evropskih država, Crna Gora je ne samo formalno, već i simbolički, proglasila svoju antievropsku orijentaciju.

Maja Vukićević, kao predstavnica Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini na Komitetu za politička pitanja i demokratiju, glasala je prema instrukcijama Milana Kneževića, ne mareći za strateške ciljeve svoje Crne Gore. Ovo ne samo što pokazuje političku nezrelost već i duboki rascjep unutar same države. Državno rukovodstvo, pod vođstvom Milojka Spajića, izgleda da je potčinjeno ucjenama podrške Mandića i Kneževića, koji očito žele da Crna Gora ostane na periferiji evropskih integracija.

Ono što daje nadu jeste suptotavlajnje političkih subjekata koji su u koaliciji sa Demokratskom Partijom Socijalista . Ova aktivnostot samo dodatno potvrđuje da parlamentarna većina u Crnoj Gori još uvijek ima tvrdog suparnika, koji se protivi postavljanju Crne Gore u zapećak Evrope.

Svaki politički potez nosi sa sobom niz posljedica. 

Svrstavanje Crne Gore na suprotnu stranu od većine evropskih država neće proći bez reakcije. To ne samo da stavlja u pitanje budućnost Crne Gore unutar Evrope, već i potencijalno narušava odnose s drugim evropskim državama. Štaviše, izaziva sumnju u stabilnost regiona, budući da se politička orijentacija Crne Gore sve više približava onim snagama koje gaje antagonizam prema evropskim vrijednostima.

Ovo nije samo pitanje politike; to je pitanje identiteta i budućnosti same Crne Gore. Da li će ova zemlja ostati vjerna svojim evropskim ambicijama ili će se okrenuti ka političkoj struji koja nudi kratkoročne dobitke, ali dugoročno može izolovati Crnu Goru i ugroziti njen prosperitet? To je pitanje na koje će lideri slobodarske Crne Gore odgovoriti, jer Crna Gora stoji pred sudbinskim izborom: da li će nastaviti putem evropskih integracija ili će se udaljiti od svojih evropskih partnera i potonuti u političku izolaciju? Odluka koju će donijeti nosiće sa sobom dalekosežne posljedice za budućnost ove zemlje i cijelog regiona Zapadnog Balkana.


Primjedbe

Objavi komentar

Svako mišljenje je uvaženo. Budimo dostojni predstavnici svoga naroda, kulturni i umjereni. Dobrodošli na VOICE OF MONTENEGRO

Popularni postovi s ovog bloga

Obnovljen Sveti Sinod Crnogorske pravoslavne crkve

Slika
Crnogorska Pravoslavna Crkva obnovila je rad Svetog Sinoda. Ovom velikom i bitnom događaju predhodila su Liturgijska sabranja na kojima je uz Mitropolita Borisa i Episkopa kostantijskog Kirila iz Bugarske sasluživalo Svještenstvo Crnogorske Pravoslavne Crkve. Posebnu duhovnu radost donijele su Hirotonije Episkopa za Italiju Kirijakosa i Vikarnog Episkopa Dukljanskog Ivana, u neđelju 12. novembra i u poneđeljak 13. novembra na Svetim Arhijerejskim Liturgijama.  Episkop Kirijakos u Italiji ima tri Svještenika i dva monaha, kao i dva manastira kojima upravlja, njegov arhipastirski rad odnosi se na misionarske Pravoslavne parohije u Italiji. Vikarni Episkop Ivan duhovno će brinuti o mnogobrojnim Ukrajincima koji su utočište od rata našli u Crnoj Gori. Nakon Svete Arhijerejske liturgije u poneđeljak 13. novembra održana je sjednica Svetog Sinoda, u crkvi Sv Ivana Crnojevića na Cetinju, kojom je obnovljen rad ovog Crkvenog tijela.  Sveti Sinod sačinjavaju: Arhiepiskop cetinjski i Mi...
Pročitajte više

GOLGOTA OBNOVLJENE CRNOGORSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Slika
Autor: Božidar-Bobo Zeković, nečujni i nevidljivi, ali sveprisutni pomagač i vjerni sljedbenik Crnogorske pravoslavne crkve od njenog obnavljanja Namjeravao je da ubije srpski okupator, ne tako davne 1918, Crnu Goru, a uskoro potom i Crnogorsku pravoslavanu crkvu.  Nije računao na SRCE I DUŠU CRNOGORACA I CNOGORKI.  I 1993 godine, na Lučin dan, vaskrnuše CRNOGORKE I CRNOGORCI SVOJU SVETU CRNOGORSKU PRAVOSLAVNU CRKVU!  Kakav je to bio divan dan. Cetinje okupano u suncu. Sve je blještalo od sjaja, ljepote, uzvišenosti, zanosa, ponosa, dobrote. Bog je odredio Svetog Antonija Abramovića, a on dođe, da raspetu Crnogorsku pravoslavnu crkvu oživi. Bože, kako je to bio divan prizor, Desetine hiljada Crnogorki i Crnogoraca, sa vladikom Anonijem, vaskrsavaju Crnogorsku pravoslavnu crkvu. I to kada je srpski okupator po drugi put namjeravao da ubije Crnu Goru, da pobije Crnogorke i Crnogorke, koje Božjom voljom nijesu uspjeli pobiti, nego su se pojavili, tada, u još većem broju, da ...
Pročitajte više

Iskustvo ili iskušenje

Slika
Otkako znam za sebe, znam za Badnjak crnogorski. Koliko za sebe znam, Crnogorci su branili svoj Badnjak od fukare tuđinske. Od Arkana i ostalih paravojski preko svih bivših i sadašnjih vlasti, naravno, ispostavlja se, svak u svoj vakat, interes i nakanu, crnogorskih krvnika. I iako na crnogorskoj strani još tada, prije tzv obnove autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, nije bilo svještenih lica, bili su Crnogorci, Bajice, Martinovići, Borilovići, što su saćerali bande dušmanske u defanzivu. Badnjak niko taka' nije moga'. Poznavajući decenijama, faktički od rođenja, te čuvare Svetog Grala našega malog ali krcatog duhovnoga univerzuma, u srce mi se ugnijezdila bezbrižnost, te ubijeđenost da su sve fame o nekim mogućim neprijatnostima na Badnji dan, na trg cetinjski, potpuno nerealne... Zapravo, upravo ovog ljeta Gospodnjega, na dan pred Badnji, prozborih par riječi s Bajicama. Činilo mi se, a sad sam sigurna, srcima i pogledima smo pričali. Ne žele da se bilo ko obra...
Pročitajte više