Postovi

Nacistički simpatizer – ocjene istoriografije o Varnavi Rosiću

Slika
 Priredio: Vladimir Jovanović  Na gornjoj slici, s lijeva na desno: vojvoda Kosta Pećanac, episkop žički Nikolaj Velimirović, patrijarh SPC Varnava Rosić. Fotografisani na nekoj od svojih „slava”… Pećanac, plaćeni kiler Karađorđevića, između dva svjetska rata šef udruženja četnika, od 1941. ubijao sunarodnike za račun Njemaca — ni u savremenoj Srbiji Pećanac nije „rehabilitovan” poput većine četničkih glavešina. Rosić i Velimirović, obojica antisemiti i glorifikatori Hitlera — utemeljivači su 1930-ih antipravoslavne jeresi „svetosavlja”. Hronološki je Velimirović prvi od njih javno izrazio divljenje Hitleru — Fireru (Vođi) — koji je, proklamujući nacistički Treći Rajh, početkom 1933. preuzeo vlast u Njemačkoj. Dvije godine kasnije, Velimirović na predavanju „Nacionalizam Sv. Save” održanom u Beogradu — a za koje je morao imati i nadležni eparhijski i patrijarški blagoslov Varnave Rosića — nije samo pozdravio nasilja Hitlera u suzbijanju otpora nacizmu dijela njemačke katoličke manjine,

ODLAZAK TITANA-KOJI JE STVARAO FILMSKE ODISEJE

Slika
  IN MEMORIAM VELJKO BULAJIĆ (1928-2024)         Za VOMINFO piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista   U tišini koja prethodi svakom velikom oproštaju, filmsk Evropa i svijet je izgubio jednog od svojih najsvjetlijih zvijezda vodilja. Veljko Bulajić, čije je ime sinonim za filmsku epopeju koja je premostila vremenske i geografske granice, napustio nas je u 9 6 . godini života, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag u istoriji kinematografije. Njegove priče, utkane u platno realnosti i mašte, postale su dio naše kolektivne svijesti, odražavajući duh jednog vremena i neumorne borbe za čovječnost.   Ti prvi koraci napravljeni  u  Vilusima,   Nikšiću i Sarajevu, tič u  se ne samo geografskih odrednica Veljka Bulajića, već i emocionalnih koordinata koje su mapirale njegov životni put. U tim ranojutarnjim satima života, među  gorama  crnogorskih  planina  i užurbani h  ulic a  Sarajeva, počeli su se tkati prvi snovi i vizije koje će kasnije oblikovati njegovu um j etničku dušu. Te neke

Kostić: Ni govora o sprečavanju inflacije ograničenjem marži, posljedica je slabljenje preduzeća i privrede što vodi siromašnijoj državi

Slika
  vominfo “Opravdanost svakog ‘unapređenja’ standarda mimo rasta produktivnosti neodrživa i ekonomski upitna“ Sagovornik Analitike pojašnjava da ograničavanje marži ne znači nužno i niže cijene. Naglašava i da postoji mogućnost da cijene drugih proizvoda porastu u cilju kompenzovanja gubitka zbog ograničavanja marži… autorka: Biljana Roćen Knežević  Prošle sedmice na snagu je stupila odluka Vlade o ograničavanju marži (od 5 do 15 odsto) na određene proizvode. Odluka je najavljena kao mjera borbe protiv inflacije. I dok su građani očekivali kako to znači da i cijene proizvoda na koje su ograničene marže neće rasti, ekonomski stručnjaci upozoravaju da to i nije baš tako.  Ekonomski analitičar i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca,  Vasilije Kostić  za  Portal Analitika  pojašnjava kako će ograničavanje marži uticati na privredu, ali i kako može uticati na cijene proizvoda u marketima.  “Odluka o ograničavanju marži, hipotetički, ne mora nužno imati za posljedicu povećanje budže

LOVĆEN U OČIMA I LJUBOMIRA NENADOVIĆA (II)

Slika
  Za VOMINFO priredio: Božidar Proročić, književnik i publicista ​Iz knjige ,,Crnogorske planine” koju su 2004. godine priredili i objavili istaknuti crnogorski botaničari i naučnici: Vukić Pulević, Vasilije Bušković i Danijel Vincek dajmo fragmente neke od najljepših putopisa i zapisa o Lovćenu. Ovaj put nastavljamo zapis Ljubomira Nenadovića o Lovćenu. ​Od Đurđeva-dne do Mitrova-dne, do prvog snijega, Lovćen prestane biti pustinja. Kako u proljeće toplo sunce ogrije, sav Lovćen obuzme gusta planinska trava. Prostrane bukove šume ožive i prožubore . Od Bjeloša do Žanjeva-dola, četri sata; i uzduž, od Njeguša do iznad Budve, punih šest sati prostora, pokriju ga stada ovaca. Svako susjedno pleme ima svoje označene strane, šume, dolove i pašnjake; ima svoje katune (stanove). Otuda se i sav ovaj predio zove Katunski Okrug. To je srce Crne Gore; odatle su počinjala sva ona djela koja su Crnu Goru održala i uveličala.  Što su Moskovi u velikoj Rusiji, to su Katunjani u Crnoj Gori. Lovćen je

Balša II

Slika
Dana 18.09.1385. godine, poginuo je protiv pet puta jačih turskih snaga gospodar Zete Balša II. Četiri godine prije nego što je gospodar srpske zemlje Lazar Hrebeljanović poginuo na Kosovu 1389.  Balša II vladao je i Valonom, Kaninom, Himarom i Beratom, oblastima koje je dobio u miraz.  Sima Ćirković piše:  "O toj bici znamo ponešto jedino iz daleko kasnijih pisaca Barlecija i Orbina, koji se oslanja na starije izvore. Po ovom poslednjem Balša je bio žrtva svoje nepromišljenosti. Na vijest da je jedna velika turska vojska upala u njegovu zemlju kod Berata on je sa svega hiljadu ljudi poletio iz Drača, ne čekajući da prikupi veću vojsku i da je uredi za bitku. Odbio je savjete svoje vlastele da izbjegava bitku. S Turcima se sudario na Saurskom polju kod Berata i bio ubijen. Orbin zna da su Turci odsjekli Balši glavu i poslali je Hajredinu, Muratovom namjesniku u Makedoniji i susjednim oblastima."  Izvor: (Istorija Crne Gore, knjiga II, Tom drugi - Doba oblasnih gospo

Goli Jakov: Otok mozga

Slika
Piše: Boban Batrićević  Pomno sam odslušao izjavu predśednika Crne Gore Jakova Milatovića povodom njegove najave da će Crna Gora raditi na tome da se obeštete golootočke žrtve. Očekivao sam da će, kad već ulazi u senzitivno pitanje iz naše istorije, reći nešto o tom logoru, žrtvama, kontekstu njegova nastanka, kontroverzama. Međutim, jedno veliko ništa! Spram predśednika.   Pomno sam odslušao izjavu predśednika Crne Gore Jakova Milatovića povodom njegove najave da će Crna Gora raditi na tome da se obeštete golootočke žrtve. Očekivao sam da će, kad već ulazi u senzitivno pitanje iz naše istorije, reći nešto o tom logoru, žrtvama, kontekstu njegova nastanka, kontroverzama. Međutim, jedno veliko ništa! Spram predśednika. Analitika

Jakov bez stranke, dogodine Jakov bez države

Slika
  piše: Mirjana Kostić Prije 365 dana pukla je zadnja institucionalna karika iz vremena nezavisne Crne Gore. Posljednjeg sata 2. aprila 2023. predsjednik države Milo Đukanovič čestitao je izbornu pobjedu budućem šefu države Jakovu Milatoviću i poželio mu da bude uspješan predsjednik, jer, kako je kazao “ako on bude uspješan biće uspješna i Crna Gora”.  Slučajni kandidat Pokreta Evropa sad, koji je spretno uskočio u sedlo partijskog druga Milojka Spajića, nakon što je razotkrivena njegova laž da nema srpsko državljanstvo – poručio je u slavljeničkoj noći da je pobijedila pomirena Crna Gora i obećao da će za pet godina državu uvesti u Evropsku uniju. Dvanaest mjeseci kasnije, put do Evrope još je pokriven maglom obećanja, a Crna Gora zavađenija nego ikad. U zavadi su čak i Jakov i Milojko, nekadašnji anonimni dvojac kojeg je krajem 2020. u političku orbitu lansirao tadašnji premijer Zdravko Krivokapić, povjerivši im dva važna resora. A kada je halapljivi potpredsjednik Dritan Abazović iz