Postovi

NIKOLA KOSTOV ČELEBIĆ: PUTOVANJE KROZ DUŠU UMJETNIKA, AKTIVISTE I ZALJUBLJENIKA U CRNU GORU

Slika
Za VOMINFO intervju vodio Milan Brdar U današnjem intervjuu imamo čast razgovarati s Nikolom Kostovim Čelebićem,  umjetnikom čija karijera obuhvaća poeziju, muziku, aktivizam, te ogroman doprinos očuvanju kulturne baštine Crne Gore. Počinjemo istraživanjem njegovih umjetničkih korijena, otkrivajući kako je započela njegova karijera i koji su bili ključni uticaji u svijetu poezije i muzike. Potom ćemo istražiti njegovu strastvenu predanost Pravu, Časti i Slobodi Crne Gore, te kako je taj aktivizam oblikovao njegov pjesnički opus. Takođe ćemo saznati što ga je nadahnulo da izgradi crkvu za sve ljude dobrog srca na sopstvenom imanju, istražujući poruke koje želi prenijeti kroz tu inicijativu. U fokusu će biti i njegova poznata pjesma "Cetinjanka" - kako je došao na tu ideju i koje duboke emocije ili priče stoje iza nje.  Istražićemo ulogu umjetnosti u promociji društvenih vrijednosti te kako umjetnici mogu doprinijeti pozitivnim promjenama u društvu. Uz to, otkrićemo njegovu viz

OD PRIZNANJA DO PLAMENA PARADOKS SPALJIVANJA ANDREJA NIKOLAIDISA

Slika
  Za VOMINFO piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista   U srcu Herceg Novog, grada poznatog po svojoj bogatoj kulturnoj i istorijskoj baštini, dogodio se paradoks koji izaziva duboke dileme o granicama satire i slobode izražavanja. Spaljivanje lutke Andreja Nikolaidisa, uglednog crnogorskog pisca i dobitnika brojnih priznanja, na završnoj noći 55. Praznika mimoze, postavlja ozbiljna pitanja o suštini kulturnih i karnevalskih tradicija. Dok karnevali širom svijeta služe kao predah za društvene tenzije kroz humor i satiru, ovaj čin prelazi u domen koji provocira ne samo lokalnu, već i širu javnost. U kontekstu Nikolaidisovog nedavnog međunarodnog priznanja, ovaj događaj dobija dodatnu težinu, postavljajući pitanje: Da li je spaljivanje njegove lutke samo nevina karnevalska šala ili znak dubljeg primitivizma i netolerancije prema intelektualnoj različitosti?   Kroz istoriju, postoji nekoliko tragičnih slučajeva kada su pisci bili direktno progonjeni ili čak pogubljeni zbog svojih d

Lomača

Slika
  piše: Đorđe Šćepović U filmu “Lepa sela, lepo gore” jedan od srpskih vojnika zatečen ispred auto-radionice Bosanca Halila kaže drugom srpskom vojniku: “Ajde kaži ovom bati koja ti je omiljena grupa”, na što upitani odgovara: “Garavi sokak” i zippo upaljač bača na radionicu posutu benzinom. I bi plamen. I bi vatra. I vatra pretvori sve u pepeo. Pepeo pepelu, prah prahu, rekli bi vjerujući srpski vojnici, koji su usred Bosne branili Srbiju. Sa sve traktorskim prikolicama natovarenim bijelom tehnikom. Vaistinu, u četničkoj je tradiciji da pale. Radionice, kuće, ljude, cijela sela, i cijele zemlje. Tradicionalno se valjda nadovezujući na Stefana Nemanju, koji razaraše ognjem i mačem. Istina, tradicija velikosrpstva nalaže da u ognju izgori sve ono što nije dio takve tradicije. Tako je i juče u Herceg Novom, u Gackom na moru, načinjena lutka pisca Andreja Nikolaidisa, a za lutku pripremljena lomača. Herceg Novi je karnevalski i mediteranski koliko je URA zelena i građanska, a Vijesti slob

Evropa sad ili nikad

Slika
  Sve ovo je ozbiljno uplašilo Milatovića da neće moći da ispuni svoj dio dogovora sa Vučićem. A bilo je vrlo jednostavno, Vućić njemu papire o Spajićevom državljanstvu i prebivalištu u Beogradu što će njega, Jakova, postaviti na čelo liste i u fotelju budućeg predsjednika države, a on njemu, Vučiću, Crnu Goru što dalje od EU i što bliže balkanskoj uniji sa Srbijom i RS Piše: Bojan Đuranović  Crna Gora je već dva puta, u posljednje dvije decenije, osujetila planove koje su za nju imali sljedbenici projekta Velika Srbija. Prvi put je to bio referendum 2006. godine, tada je i pored svih uticaja i lobiranja, novca i žita, jednostavno falilo glasača za taj naum da se utopimo u susjednu nam državu. Drugi je bio ulazak u NATO alijansu u junu 2017. Treći se upravo dešava. Referendum  Nije tada pomogla ni svesredna pomoć Evropske unije i njihovog emisara  Havijera Solane  koji je čak uradio nešto što je do tada bilo nepoznato u svjetskoj političkoj praksi. On je odlučio da moj glas vijedi manj

Markovićka Raičeviću: Podnesite ostavku! Hitno!!

Slika
  Predsjedniče opštine Bar Raičeviću ovo je Vaš drugi momenat, koji je, u najmanju ruku, veoma problematičan, sa obzirom na prvi kada pođoste kod Joanikija, a ja prećutah vaš odlazak na liturgiju u uzurpatorsku crkvu za Božić zarad želje da se opozicija među sobom ne razjedinjuje. Poslije ovog prijema srpskog ambasadora Rodića koji je negirao crnogorski narod i koji ne zaslužuje nikakvo poštovanje, a Vi mu ga ukazujete, ćutnje nema! Ovo vise nije slučajno, jer DPS kako hoće, ali Vi udarate ovim na temelje samostalne i suverene CG. Ovo me podsjeća na one najgore iz DPS  koji su litijali i pomagali Crkvu Srbije. Ovo je slika i prilika onog najgoreg DPS koji je Crnu Goru gurnuo niz stranputicu i upravo takvi su nas doveli do toga da sad moramo svim silama braniti i odbraniti CG. Rodić nema dodirnih tačaka sa ekonomijom već sa obavještajnim službama, zato je i postavljen od Vučića da radi šta radi. Izjavi da granice ne postoje i da je ovo jedan narod i on je adekvatan Vama za saradnju oko

Na današnji dan umro kralj Nikola

Slika
  Crnogorski kralj Nikola I Petrović Njegoš umro je na današnji dan 1921. godine. On je bio knjaz Crne Gore u periodu od 1860. do 1910. i kralj u periodu 1910 – 1918. iz dinastije Petrović Njegoš. Naslijedio je na crnogorskom prijestolu svog strica, knjaza Danila. Za vrijeme njegove vladavine Crna Gora je Berlinskim sporazumom 13. jula 1878. godine, poslije Crnogorsko-turskog rata, dobila međunarodno priznanje i znatno teritorijalno proširenje. Dalja teritorijalna proširenja Crne Gore uslijedila su nakon balkanskih ratova (1912 – 1913). Nikola I je reformisao državnu upravu, ustanovio Ministarski savjet, osavremenio vojsku, Opštim imovinskim zakonikom udario temelj pravnom sistemu i otvorio vrata stranim investicijama. Godine 1905. Nikola I je oktroisao Ustav Knjaževine Crne Gore nakon čega je i sazvana Narodna skupština. Nikola je vladao autokratski, zbog čega je u Crnoj Gori stekao brojne neprijatelje. Bio je ogorčeni protivnik Karađorđevića. U Prvom svjetskom ratu je objavio rat Aus

Putin održao dvosatni govor: NATO priprema napad na Rusiju

Slika
  Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je svoj 19. govor o stanju nacije. Tradicionalno, ključne teme obraćanja nisu bile prethodno objavljene. Međutim, Putin je najavio da će tokom govora zacrtati glavne zadatke za sljedećih šest godina. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je kako je Putin lično pripremao govor i da je imao "desetine telefonskih kontakata i susreta u četiri oka" s ministrima, zamjenicima premijera i drugim vladinim zvaničnicima. Obraćanje se prenosilo na federalnim televizijskim kanalima i ekranima na otvorenom u velikim gradovima. Na svečanost je bilo pozvano oko 1000 ljudi. "Postaćemo četvrta ekonomska sila" Putin kaže da je ruska ekonomija porasla 19 odsto i da će se minimalne plate povećati.  "Obnova naše industrijske baze ključna je za zaštitu našeg suvereniteta", poručio je. Obećava da će zemlja postati četvrta ekonomska sila u bliskoj budućnosti. "Rusija je danas najveća ekonomija u Evropi po BDP-u i peta u svijetu&quo

KONFISKOVANJE I PLJAČKA IMOVINE DINASTIJE PETROVIĆ NjEGOŠ POSLIJE 1918.

Slika
  U dvorovima bivše dinastije Petrović čuvane su brojne dragocjenosti, namještaj, posuđe, slike, koje su odmah poslije ujedinjenja raznošene i uništavane. Poznato je da su Austrijanci povlačeći se sa Cetinja “netaknuto predali tamošnji dvor, sav njegov namještaj, svu dvorsku imovinu”. Znatan dio dvorskog namještaja našao se u raznim sreskim nadleštvima, policijskim kancelarijama, pa čak i nadbiskupskim palatama.  Već marta 1919. godine predsjednik barske opštine je izložio javnoj prodaji pokretnu imovinu kralja Nikole iz dvorca u Baru. Zabilježeno je da se kod zagrebačkih Jevreja moglo naći skupocjeno “srebreno posuđe iz trpezarije cetinjskog dvora sa graviranim dvorskim monogramima”. To je mahom bilo skupocjeno posuđe, darovi stranih dvorova. Najskupocjeniji je “dar bio onaj što ga je Cesar Nikola II o Kraljevom jubileju 1910. poslao na Cetinje: reda servis od zlata i platine, sva posluga za 36 osoba”. Skupocjeni klavir princeze Ksenije bio je prisvojio župan Zetske oblasti Vidoje Miš