Postovi

Otpad

Slika
Crna Gora je Đurkovićev Otpad. Jer, samo u prostoru nalik otpadu neki danilovići, markuši, božovići, ivanovići, perovići i slični mogu lagati o svemu, a ne snositi bilo kakve posljedice. Samo u takvoj Crnoj Gori njihove medijske platforme mogu emitovati goli govor mržnje, i ne odgovarati za to. Bez sumnje najznačajniji crnogorski dramski pisac Ljubomir Đurković, između ostalog, pisac je i “porodične/podgoričke trilogije”. Ovu Đurkovićevu trilogiju čine drame Pisac porodične istorije, Tobelija i Otpad. Đurkovićeve drame, kako to i biva kad su takvi pisci u pitanju, i danas žive svoj život. Ne onaj u zgradama pozorišta, jer Đurkovića tamo sve manje ima, ali u prostoru koji je Đurković volio više čak i od pozorišta njegovi se komadi igraju od onog trenutka kad je Đurković na posljednjoj strani svog teksta napisao KRAJ. Bez pauze između činova. Crnogorska stvarnost danas neodoljivo podśeća na Otpad. Ne samo zbog znakovitog naslova ovog dramskog teksta, već i zbog onog, kako ga Aleksandar...

Slava antifašizmu

Slika
U noći između 27. i 28. januara 1942. godine, pripadnici Prve proleterske brigade odlučili su da krenu u marš dug preko 100 km od Sarajeva preko Igmana put Foče. Bilo je to po dubokom snijegu i temperaturi daleko ispod nule. Bilo ih je preko 700. Jedan među njima, Očinić, Nikola Marinović. Dok su mu amputirali prste, pjevao je: "Oj svijetla majska zoro". Nije obrnuo leđa tome nedosanjanom snu ni kad mu je aprilsko popodne tragično oduzelo brata Žarka, 6 godina ranije. Nije osjećao ni revolt što je igmanska zima odnijela njegove prste a ne nekoga iz Druge ili Treće proleterske. Ne, no je nastavio da se bori i kao invalid poginuo na Sutjesci. Uvjeren da ideali i ispravnost borbe prevazilaze svaku drugu nepravdu. E takvi su bili naši slavni borci protiv fašizma! Naši slavni partizani! Odlučni u naumu, beskompromisni na putu ka njegovom ostvarenju! Ako bi se u galeriji vječnih triumfa čovječanstva nad zlom pravio mozaik zvani "pobjeda nad fašizmom", sigurno bi za borb...

Bečka škola

Slika
Oni za svoje visoke političke predstavnike biraju normalne, zdrave i pregledane ljude. Njima se ne može desiti da tako visoko stigne osoba politički šizofrenih karakteristika koja je ubijeđena da je neko drugi. Zamislite samo kako bi Austrijanci reagovali da im predsjednik Skupštine sopšti da je on u stvari SS major... Imao je Đorđe Balašević često naviku da kaže, tokom svojih prelijepih narativa o djetinjstvu i porodici, kako su situacije koje su se dešavala njegovom ocu mogle desiti svakom, ali se nikom nisu dešavale osim njemu. Ova se Đoleva tvrdnja može bez ikakve ispravke pripisati našoj današnjici. Ovo se zaista u teoriji može desiti svakom, ali se osim nas ne dešava nikome. Zamislite da živite u Austriji. U stvari nemojte, jer nije realno da zamišljate tako nešto, samo pokušajte shvatiti kako bi reagovao prosječan Austrijanac da se kojim slučajem desi sljedeće. Austrijanci su Germani kao i Njemci, veoma genomski bliski i izuzetno istorijski povezani. U to nema nikakve sumnj...

Ive moja

Slika
"Ive moja, Rekla si mi prije 15 dana da smišljaš i "režiraš" svoju sahranu sa ironijom i blistavim cetinjskim cinizmom, znajući da te sve smrti ubiti neće. A i tada si sve znala. Sve si uradila da nikoga ne opteretiš, da dokažeš snagu i moć ženske ljubavi, da ubrzaš let. Upisala poslije treće godine Gimnazije fakultet, prva Cetinjanka koja je na FDU diplomirala, prva osnovala NVO "Teatar mladih", prva u Zetskom domu osnovala scenu "Akademija", prva od svih glumaca počela da produciraš, prva u Torinu upisala i zavrsila master produkcije, prva osmislila 3D projekcije na dvoru kralja Nikole. Sa osmijehom koji smo zvali "cvrkut", a sa glasom grlice, ti si zauvijek Ivona Mrvaljoni, grande atricce, rosa di Napoli. Sve si uspjela, prava prijestoničanka, valjda se podrazumijevalo da sviraš klavir i govoriš dva strana jezika, a kako drugačije. Sa koliko radosti si putovala po svijetu, a sa koliko strasti pokušavala da svijet dovedeš u Crnu Gor...

Ljepota karaktera crnogorske đevojke: Dubina duše i snaga volje

Slika
Crnogorska đevojka je oličenje ne samo fizičke lepote, već i dubine karaktera koja proizlazi iz bogate kulturne baštine i izazovne istorije Crne Gore. Njena ljepota ne leži samo u spoljašnjem sjaju, već je duboko ukorenjena u njenoj duši, snazi volje i odanosti tradiciji. Ono što najprije definiše ljepotu karaktera crnogorske đevojke je hrabrost. Kroz vijekove, crnogorski narod se suočavao sa izazovima i borbama, a ova hrabrost se prenosila s koljena na koljeno. Crnogorska đevojka nosi hrabro srce koje odražava ne samo njenu spremnost da se suoči s izazovima života, već i da brani svoju porodicu, svoju zemlju i svoje vrijednosti. Duboko usađen osećaj odanosti i porodične vrednosti predstavlja ljepotu karaktera crnogorske đevojke. Njena ljubav prema porodici je neizmjerna, a porodični duh igra ključnu ulogu u formiranju njenog identiteta. Kroz sve radosti i izazove života, ona ostaje čvrst temelj svoje porodice, čime gradi mostove između generacija i čuva tradiciju. Ta čvrsta, neraz...

OČUVANJE FCKJ KLJUČNO ZA CRNOGORSKI JEZIK I DRŽAVNOST

Slika
Za VOMINFO piše: Božiddar PROROČIČ, književnik i publicista Crnogorski jezik, kao temelj identiteta i kulture, predstavlja jedan od ključnih stubova nacionalnog ideniteta i samosvijesti Crne Gore. Ovaj jezik, koji se razvijao kroz vjekove, odražava bogatu istoriju, tradiciju i duh naroda. Kroz jezik, jedan narod izražava svoje kolektivno iskustvo, vrijednosti i ambicije i prenosi ih sa generacije na generaciju. Govoreći o značaju jezika za identitet naroda, citiraću misao velikog filozofa Ludviga Vitgenštejna austrijsko-britanskog filozofa koji je rekao: “ Granice mog jezika su granice mog svijeta.“ Ovaj citat naglašava kako jezik oblikuje naše percepcije svijeta oko nas. U kontekstu crnogorskog jezika, ove riječi dobijaju dodatnu težinu, ukazujući na to kako jezik čuva i promoviše jedinstvenost crnogorske kulture i identiteta. Osnivanje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost je važan korak u akademskom priznavanju i unaprjeđenju crnogorskog jezika. Kroz akademsko proučavanj...

SUMRAK POPISA

Slika
Znali smo što će bit, nije da nijesmo. Pisali, ukazivali, opominjali. Počeli su kampanjom. Srpski mediji, srpske pare, srpski popovi i srpski poslušnici. Popis je počeo olovkama piši-briši. Popisivali su koliko su mogli i sigurno ispravljali i mijenjali koliko su smjeli. Onda su se oglasili par dana prije završetka popisa sa informacijom da je popis maltene završen i da u Crnoj Gori živi oko 570 hiljada stanovnika. To im se učinjelo kao dobra prilika za malverzacije, pa se za dva dana popisa, koji je po njihovim riječima bio završen, pojavilo oko 60 hiljada novih listića. Popis je završen, ima nas 630 hiljada. Samo da vidimo koliko kojih ima i ko govori kojim jezikom. Ostalo ionako nikoga i ne interesuje. Predsjednik komisije za izradu softvera daje ostavku, jer softver neće prepoznavati duple i nepostojeće matične brojeve. Znači onih 60 hiljada koji su se pojavili pred kraj su jedni ili drugi. I juče, kad je trebalo da objave što su sabrali, viđeli s...

PROGOVORIO JE GOJKO

Slika
Da li je Srbija odlučila da posrbljene popove zamijeni pravim Srbima, ili su Gojka dozvali preci, pa je izabrao teži i pravi put, znaćemo ubrzo. Oavno je na raskrsnici. Svi su viđeli bez on. KLEKNI GOJKO, USPRAVI SE 25. avgust 2021 Čudna je Crna Gora, njena istorija, običaji, narod… Ova dešavanja zadnjih decenija niko sa strane ne može razumjeti. Da u državi ima dio naroda kojem je tuđa država milija no svoja. Da neki neće da budu ono što su, no bi da su neki drugi. Da su im miliji ljudi koji žive daleko i koje ne poznaju, od braće, kumova i komšija. Da su spremni za tuđe interese uništiti ono svoje. Da im je milije biti tuđi sluga, nego na svome gospodar. Da iako znaju, da će ih kao i mnoge prije njih, iskoristiti, potrošiti i bačiti, i dalje služe svetosavlju. Takvog Amfilohija su već svi zaboravili. Sada je došao red na Tatu Gojka, njegovu desnu ruku. Sa mjesta Rektora i drugog crnogorskog svetosavca, prebačen je pod Goricu na mjesto prodavca. Raščinjen, skrajn...

LSCG: Postojaće Crna Gora dok je Lovćena nad nama

Slika
26.01.1990. Osnovan u deceniji beznađa, 26. januara 1990. godine, u prijestonici države kojoj je prijetilo nestajanje, Liberalni savez Crne Gore probudio je nadu i rasplamsao žar crnogorske državne nezavisnosti. Kao stranka diskontinuiteta i nosilac liberalne misli i ideologije, u svoje programske temelje ugradila je načela: slobodan pojedinac, slobodan narod, liberalna demokratija, privatna svojina, socijalna pravda, slobodno tržište, demokratska i nezavisna Crna Gora. Na Osnivačkoj skupštini za prvog predsjednika izabran je Velimir Koko Vujović, a već naredne godine čelnu funkciju preuzeo je dotadašnji predsjednik Izvršnog odbora Slavko Perović, kasnije politički lider, rizničar stranke, poslanik u više parlamentarnih saziva, vizionar i opozicionar posebnog kova koji je obilježio prvu deceniju višestranačja u Crnoj Gori. Snagom ideje, riječi i argumenata poslanički klub Liberalnog saveza u Skupštni Crne Gore nije ostavljao ravnodušnim nikoga, ni sljedbenike i pobornike, ni političk...

U SJEĆANJE NA IVANU MRVALJEVIĆ - SVJETLOST POZORNICE CRNE GORE (1976-2024)

Slika
Za VOMIMFO piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicicista Cetinje, grad slikara, umjetnika, pisaca, glumaca, reditelja, izgubilo je jednu od svojih najplodnijih umjetnica, damu i divu čiji je osmijeh plijenio Crnom Gorom i regionom. Ivana Mrvaljević, glumica, producentkinja, direktorica, bila je borac ne samo na pozorišnim i životnim stazama, već diva u čijem je srcu uvijek bila gluma i ljubav prema Crnoj Gori. „Ne plačite zato što je završeno, smijte se zato što se dogodilo.“ Ove riječi američkog autora i pisca Teodora Susa odzvanjaju kao podsjetnik na neizmjeran doprinos koji je Ivana dala svojoj umjetnosti i narodu. Njena strast prema glumi i pozorištu bila je više od pukog poziva – bila je to ljubav koja je prešla granice scene i dotakla srca mnogih. Kao što je Victor Igo rekao, “Oni koji žive su oni koji se bore. “ Ivana je svojim životom i djelom ovjekovječila ovu izreku. Snažna i neustrašiva, sa blistavim umom i ...